Sápmi

Frankriikka Seines maid leamašan su fatnasat – dál Jouni Laiti fanas beassá universitehta dáiddačoakkáldahkii

Johkafatnasis oidno sápmelaččaid diehtu ja dáidu ávdnasiid birra, dadjá Lappi universitehta professor Jarno Valkonen.

  • Anneli Lappalainen

Ohcejohkalaš Jouni Laiti lea duddjon lagabui duhát johkafatnasa, mat leat govddodan eanaš Deanus. Dál son lea duddjon vel ovtta, muhto ii fal johkageavahussii.

Fanasduojár oaččui jahki dassái bargun duddjot luossafatnasa oassin Lappi universitehta dáiddačoakkáldaga.
Laiti ii goittot háliidan dan oidnosii Ohcejohkii, go doppe measta buohkain lea fanas.

– Dáppe dat lea áibbas dábálaš fanas. Oktage ii gidde dasa fuopmášumi, muhto juos mat Roavenjárggas lea čájáhus, de doppe fitnet earáge olbmot geahččamin dan, dadjá Laiti.

Utsjokilainen veneenrakentaja Jouni Laiti tarkistaa Tenon lohiveneen ennen kuin luovuttaa sen eteenpäin.
Namalassii dát fanas beassá Lappi universitehta dáiddačoakkáldahkii. Govva: Mikko Äijälä

Sosiologa professor Jarno Valkonen muitala, ahte Lappi universitehta lea vuogas báiki bidjat Deanu fatnasa oidnosii.

– Deanu sámiid johkafatnasis oidno sápmelaččaid diehtu ja dáidu ávdnasiid birra. Fanas lea mávssolaš oassi Deanu sámiid kultuvrras. Dan oažžun universitehta čoakkáldahkii lea maid Deanu sámiid máhttu, dieđu ja kultuvrra gudnejahttin, muitala Valkonen.

”Dolin fanas lei measta nugo biila”

Laiti lei 14–jahkásaš go álggii čuovvut mo áhčči duddjui fatnasiid. Dál son lea 74–jahkásaš ja ain gollet beaivvit verstás.

– Lean duddjon vaikko man guhká fatnasiid, varra lagabui 60 jagi. Mun navddán, ahte lean juo lagabui duhát fatnasa duddjon, juos visot rehkenastá.

Sutnje fanasduodji lea ealáhus ja eallinvuohki ja dat mearkkaša olu.

– Fanashan gullá Detnui. Dat lea buot deháleamos oassi, juos lea veháge guolásteaddji. Dat lea mainna johtá. Dolin fanas lei measta nugo biila, go leat vel mohtoratge.

Jouni Laitin käsissä syntyy lohiveneitä. Tämä noin yhdeksänmetrinen vene lähtee Ruotsiin.
Dát ovcci mehtera guhkkosaš fanas lea diŋgojuvvon Ruŧŧii. Govva: Anneli Lappalainen / Yle

Su duodji gávdno maid Frankriikka Seines

Laiti fatnasat leat mannan eanemus davviriikkaide ja juoba Eurohpái nugo Frankriikii.

– Seinejohkii lea mannan fanas. Buorre márkanbáikkit leat Ruoŧŧa, Norga ja Suopma, muitala Laiti.

Son lea duddjon maiddái guokte Alaskamálle fatnasa, muhto ii dieđe gos dat leat.

– Dat ledje dakkár romis fatnasat. In máhttán eaŋgalasgiela. Lihkus lei okta almmái gii máhtii. Dat ledje tūmámihtut ja fertii dutkat daid. Lihkosmuvven, go mus lei buorre dulka, guhte geahčai devnnegiid.

Deanu luossabivdoráddjehusat leat váikkuhan mealgadit fanasgávpái.

– Deatnu lea unna márkanbáiki. Dál doppe eai leat bivdit muhto ovdalge leamašan diená, ahte nuppe jagi diŋgojit eambo, go nuppe jagi.

”Fanasduodji boahtá nohkat Ohcejogas”

Duojár lea oaidnán mo fanasduodji lea rievdan doložis dálážii.

– Biergasat leat molsašuvvan. Mis leat čuovggat ja álggos bohte nu gohčoduvvon elrávdnjeheavvalat. Duodji lea maid vehá nuppástuvvan.

Laiti ii oainne ohcejohkalaš fanasduojis boahtte áiggi.

– Mun navddán, ahte fanasduodji boahtá nohkat min guovllus aŋkke. Dáppe eai leatgo guokte duojára.

Professor Jarno Valkonen ja dutki Mikko Äijälä dokumenteriiga ovtta jagi go Laiti duddjui luossafatnasa. Dan seammá fatnasa Lappi universitehta válddii dáiddačoakkáldahkii 25.10.2024. Dokumeanttafilmma ”Luossafanas” lea oaidnimis Lappi universitehta youtube-kanálas.